Kad se brodom izađe iz Šibenika i krene prema otvorenom moru, pogled puca na morsko prostranstvo koje izbacuje toksične misli. Nakon samo pola sata vožnje na horizontu se poočima nazirati Kornatski arhipelag, signal mobitela postaje sve slabiji, a signal neobjašnjivog ispunjenja i sreće prevlada cijelim tijelom.
Odjednom sve ono što smo dotad mislili da znamo o ljepoti naše obale pada u more, u nestvarni labirint otočića i hridi. Konačno, kad se iskrcamo u bilo kojoj uvali nekog od kornatskih otočića, signal na mobilnom uređaju potpuno nestaje i vraćamo se u neku već polako zaboravljenu civilizaciju osuđeni na divljinu netaknute prirode, nevjerojatnu čistoću mora, na živu riječ s onima s kojima smo doputovali, te vrlo živopisna poznanstva s rijetkim lokalnim ljudima.
Samo jedan susret s Kornatima promijenit će vas zauvijek. Kornatski arhipelag čini 152 otoka nastala prije 15 000 godina nakon globalnog zatopljenja koje je podiglo razinu mora za 100 metara i ostavilo vrške dotadašnjih brda koji oduzimaju dah.
Same kornatske stijene stare su do 100 milijuna godina, o čemu svjedoče fosili nekadašnjih morskih organizama koje možemo pronaći na površini. Najveći su otoci Kornat, dug svega 25, a širok 2.5 kilometra te Žut, a arhipelag čine otočići različitih zanimljivih imena poput Mrtvaca, Kurbe...Najveća je pak zanimljivost to što arhipelag nije stalno naseljen.
Samo na ponekim otocima ima 'života', pokoji restoran i nekoliko slobodnih mjesta u privatnom smještaju. Prava ljepota Kornata nalazi se i ispod morske površine, gdje crvene i zelene alge, koralji, rakovi i bogati riblji svijet pružaju neopisivo iskustvo suživota već pri prvom zaronu. Sve gore navedeno prepoznao je i Unesco, koji je Kornate 1980. proglasio Nacionalnim parkom.
